VRBANJA – U organizaciji Udruge za arheološka istraživanja spačvanskog krajolika promovirana je monografija o arheološkom nalazištu Purić-Ljubanj kraj Vrbanje, koju je predstavila arheologinja i voditeljica projekta Andreja Malovoz.
Zahvaljujući arheološkim istraživanjima, Purić-Ljubanj postao je trajno zaštićeno područje, a monografija ga, pojasnila je, smješta u njegov povijesni i geografski kontekst, prikazuje podatke prikupljene na istraživanjima i propitkuje ulogu vještine izrade predmeta, ulogu pogrebnih običaja i kontinuiranog preoblikovanja krajobraza te govori o načinu građenja kulturnoga identiteta. Objavljena je na engleskoj jeziku, a hrvatsko izdanje je u pripremi.
Monografija, važna u svjetskim razmjerima, oslanja se na podatke prikupljene iskopavanjem na arheološkim nalazištima s brončanodobnim humcima od 2008. do 2015. godine te probnim i geodetskim istraživanjima na još 19 sličnih lokacija. Prapovijesni humci otkriveni 2008. u šumi kraj Vrbanje bili su do tada nepoznanica. Na prvom od otkrivenih nalazišta, Purić-Ljubnju, pronađeno je 116 netaknutih i jedan oštećeni prapovijesni humak. Terenska istraživanja na tom lokalitetu, na tri humka, provedena su u navedenom razdoblju u suradnji Zavičajnog muzeja Stjepana Grubera iz Županje, Sveučilišta u Southamptonu, u Engleskoj, i Nacionalnog tajvanskog sveučilišta, uz veliku potporu lokalnog stanovništva.
Arheološka istraživanja pokazala su da ta nekropola pripada razdoblju s prijelaza srednjeg u kasno brončano doba. Na Purić-Ljubnju, pojasnila je Malovoz, odvijali su se složeni postupci izgradnje humaka od gline te prilaganja keramičkog i koštanog materijala u svrhu prisjećanja na pokojnike te prapovijesne zajednice.
Rezultati istraživanja pokazali su na koji su način članovi zajednice odavali počast svojim pokojnima, kako su se služili krajolikom u svrhu komunikacije te kako su tijekom dugog vremena izgrađivali vlastitu materijalnu kulturu i identitet. Dodatne podatke o prapovijesnim lokalitetima na području spačvanskih šuma neinvazivnim istraživanjima prikupila je Udruga za arheološka istraživanja spačvanskog krajolika u razdoblju od 2016. do 2018. godine. Sustavna arheološka istraživanja nastavit će se i u sljedećim sezonama, kao i opsežno rekognosciranje područja spačvanskog bazena u svrhu pronalaska svih povezanih brončanodobnih nalazišta, nekropola i naselja, kako bi se upotpunila arheološka karta tog područja.
Zbog zaštite nekropole Purić-Ljubanj na tom je lokalitetu zabranjena sječa stabala i ono danas predstavlja mjesto očuvane ne samo kulturne vrijednosti nego i prirodne ljepote. Sva dosad otkrivena nalazišta pod humcima od velike su važnosti za razjašnjenje mnogih povijesnih pitanja i uloge ovog dijela Republike Hrvatske kao raskrižja tadašnjih putova između istoka i zapada.
Uz Andreju Maolvoz, autori monografije su i Sandy Budden-Hoskins, Mu-Chun Wu i Lisa Waldock.
Zahvalili su svima koji su ih u proteklih 15 godina podržavali.
Sve je počelo zahvaljujući povjesničaru amateru Ivici Ćosić-Bukvinom, koji je bio inicijator iskapanja i vodič međunarodnoj ekipi arheologa. Na promociji se prisjetio samih početaka, kada je 2007. došao u županjski muzej i rekao da se u spačvanskoj šumi nalazi nešto čudno, velike utabane hrpe zemlje. U tom trenutku, priznao je, nije mogao ni pomisliti što sve one skrivaju i da će se 15 godina kasnije promovirati monografija o bogatim i vrijednim otkrićima u kojima je i sam sudjelovao. Priznao je da je vrlo ponosan, istraživanja su bila uspješna jer se za kulturu i ljude koji su živjeli na tom prostoru ranije nije ni znalo. Za humke je, otkrio je, sasvim slučajno doznao u spontanom razgovoru s pokojnim lugarom, a privukli su u Vrbanju međunarodne arheologe, studente…
