Općina

Iz Prostornog plana uređenja Općine Vrbanja, travanj 2005.:

Općina Vrbanja smještena je na jugoistoku Vukovarsko-srijemske županije, u graničnom području s Republikom Srbijom. Općini Vrbanja susjedne jedinice lokalne samouprave u sastavu Vukovarsko-srijemske županije su: Općina Nijemci (na sjeveru i sjeveroistoku) i Općina Drenovci (na jugu i jugozapadu). Općina Vrbanja ustrojena je 1993. godine i u svom sastavu ima tri naselja :
- Soljani
- Strošinci i
- Vrbanja.

Površina Općine Vrbanja je 191,0 km2, od cega su 54% (102,6 km2) šume. Općina Vrbanja zauzima 7,8% od ukupnog teritorija Vukovarsko-srijemske županije (ukupna površina Županije je 2.444,5 km2). Na prostoru Općine Vrbanja, prema popisu stanovništva iz 2001. godine, živjelo je 5.174 stanovnika, što iznosi 2,5% od ukupnog broja stanovnika Županije (204.768 stanovnika). Gustoća naseljenosti na području Općine Vrbanja iznosila je 2001. godine 27,9 stanovnika na četvorni kilometar, što je samo trećina od prosjeka Županije (94,6 st/km2).

Reljef - Jedno od dominantnih obilježja prirodne osnove područja Općine Vrbanja je ravničarski reljef vrlo malih visinskih razlika. Prisutni su samo mikroreljefni oblici određeni postojanjem nešto viših i ocjeditih “greda”, te starih korita vodotoka koji su sezonski poplavljeni. Prema zavali Spačve na sjeveru područje Općine Vrbanja karakteriziraju izrazita šumsko – močvarna obilježja. U strukturi zemljišnih površina prevladavaju oranice i šume.

Klima – Šire područje Općine Vrbanja u klimatskom se smislu odlikuje značajnim crtama kontinentalnosti što je uvjetovano geografskim položajem u užem dijelu panonskog prostora, te otvorenošću i nizinskim karakterom prostora. Ljeta su sunčana i vruća, a zime hladne i sa snijegom. Najviše padalina ima sredinom ljeta (225 mm ili 28,1%) i u proljeće (220 mm ili 27,5%), nešto manje u jesen (211 mm ili 26,4%), a zima je razmjerno suha (144 mm ili 18,0%), što pogoduje usjevima jer u vegetacijskom razdoblju godine (od 1.travnja do 30.rujna) padne ukupno 457 mm padalina, odnosno 57,1% godišnje količine. Kontinentske klimatske prilike naročito dolaze do izražaja u prosječnoj godišnjoj količini i sezonskom rasporedu padalina. Srednja količina godišnjih padalina iznosi oko 800 mm. Maksimum padalina je u svibnju i lipnju, sekundarni maksimum je u listopadu, a minimum u veljači. Odstupanja od srednjih količina padalina od godine do godine mogu biti velika, što ukazuje na mogućnost pojave sušnih sezona.

Srednji broj dana sa snijegom na tlu (min 1,0 cm) godišnje je 32,6 dana, najviše u veljači (11,2 dana) i siječnju (10,5 dana). Kako sniježni pokrivač ima važnu zaštitnu ulogu za ozime usjeve pojava hladnih zima bez snijega može imati nepovoljne posljedice. U ovom izrazito poljoprivrednom kraju jednako je značajna i pojava mraza, pogotovo ranih jesenskih i kasnih proljetnih. Najčešći su mrazevi u prosincu i ožujku, a najopasniji oni s manjom učestalošću u travnju i svibnju. Pojava tuče uglavnom je koncentrirana na svibanj, lipanj i srpanj i to u prosjeku 1 do 2 dana.

Najveću učestalost imaju vjetrovi iz sjeverozapadnog kvadranta na koji otpada više od petine svih strujanja. Vjetrovi iz jugoistočnog i jugozapadnog  kvadranta po učestalosti strujanja čine drugu grupu.

Srednja godišnja temperatura je 10,4°C (ljeta 19,7°C, zime 0,9°C). Analiza srednjih maksimalnih i minimalnih temperatura pokazuje mogućnost znatnijih odstupanja od prosječnih vrijednosti, što je osobito značajno za vegetacijsko razdoblje, jer može nepovoljno utjecati na razvoj pojedinih kultura (suša, pretjerana vlažnost i sl.). Ekstremne temperaturne vrijednosti kreću se od najviše 39°C (izmjereno u kolovozu) do najmanje -28,8°C (izmjereno u veljači), tako da razlike u ekstremnim temperaturama iznose cak 67,8°C. Zabilježeni ekstremi utječu na značajnu kolebljivost temperaturnog režima koji u kombinaciji s kolicinom i rasporedom padalina kao i drugim meteorološkim parametrima može bitno utjecati na razvoj poljoprivrednih kultura.